STOILJKOVIC LAW
Home
For ForeignersBlogAbout the FirmOur TeamContact

Legal Insight

Osnivanje DOO u Srbiji: koraci, troškovi i APR

Praktičan pravni vodič kroz izbor pravne forme, dokumentaciju, elektronsku registraciju pred APR-om, troškove osnivanja i obaveze koje nastaju odmah nakon registracije.

Back to Blog

JULY 28, 2026

Ukratko

  • DOO u Srbiji može osnovati jedno ili više domaćih ili stranih fizičkih i pravnih lica.
  • Minimalni upisani osnovni kapital DOO-a iznosi 100 dinara, osim kada poseban zakon zahteva veći iznos.
  • Osnivanje privrednog društva sprovodi se elektronskim putem pred APR-om.
  • APR o urednoj registracionoj prijavi odlučuje u zakonskom roku, dok kompletan proces sa pripremom i početnim obavezama u praksi najčešće traje oko 10 do 15 radnih dana.
  • Nakon registracije treba urediti poslovni račun, računovodstvo i poreze, stvarne vlasnike, status direktora i početne ugovorne odnose.

Osnivanje DOO-a u Srbiji formalno može biti relativno brzo, ali odluke o osnivačima, udelima, direktoru, sedištu, delatnosti i međusobnim odnosima članova mogu imati dugoročne pravne, poreske i poslovne posledice. Zbog toga registraciju treba posmatrati kao postavljanje pravne strukture budućeg poslovanja, a ne samo kao administrativni postupak.

Ko može da osnuje firmu u Srbiji?

Firmu u Srbiji može osnovati jedno ili više fizičkih ili pravnih lica. Osnivač može biti domaće ili strano lice, a u praksi je moguće da isto lice bude i osnivač i direktor društva.

Privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica registracijom u Registru privrednih subjekata. Zakon o privrednim društvima propisuje da je privredno društvo pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti.

Strani državljani i strana pravna lica takođe mogu osnovati firmu u Srbiji. Međutim, kod stranih osnivača se u praksi često javljaju dodatna pitanja: dokumentacija iz inostranstva, apostil ili drugi oblik legalizacije, prevodi, punomoćje, otvaranje bankovnog računa, elektronski sertifikat i eventualni privremeni boravak.

Stranim osnivačima pružamo podršku i u vezi sa dokumentacijom iz inostranstva, bankarskom procedurom i pravnim pitanjima značajnim za strance koji posluju ili planiraju poslovanje u Srbiji.

DOO ili preduzetnik

Pre osnivanja firme potrebno je odlučiti u kom pravnom obliku će se poslovanje obavljati. Zakon o privrednim društvima predviđa četiri osnovne forme privrednih društava:

  • društvo sa ograničenom odgovornošću — DOO;
  • akcionarsko društvo;
  • ortačko društvo;
  • komanditno društvo.

Pored toga, fizičko lice može obavljati delatnost i kao preduzetnik, s tim što preduzetnik nije privredno društvo, već poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost radi ostvarivanja prihoda.

Za većinu novih poslovnih poduhvata osnovna dilema je: preduzetnik ili DOO.

Preduzetnik

Preduzetnik je fizičko lice registrovano za obavljanje delatnosti radi ostvarivanja prihoda. Ovaj oblik poslovanja često se bira zbog jednostavnijeg i bržeg početka, nižih administrativnih zahteva i fleksibilnijeg vođenja poslovanja. Preduzetnik može biti naročito pogodan za manje uslužne delatnosti, samostalni rad, freelancere i poslove sa nižim stepenom poslovnog rizika.

Međutim, važno je imati u vidu da preduzetnik za obaveze iz poslovanja odgovara celokupnom svojom imovinom, zbog čega ovaj oblik nije uvek najpogodniji kada poslovanje nosi veći ugovorni, finansijski ili operativni rizik.

DOO

Društvo sa ograničenom odgovornošću — DOO jedan je od najčešće korišćenih oblika za organizovanje poslovanja u Srbiji. Društvo postoji kao poseban pravni subjekt, odvojen od svojih članova. Članovi po pravilu ne odgovaraju ličnom imovinom za obaveze društva, dok izuzeci mogu postojati naročito u slučaju zloupotrebe pravila o ograničenoj odgovornosti i u drugim zakonom propisanim situacijama.

Registracija DOO u APR-u najčešće traje nekoliko radnih dana od podnošenja uredne dokumentacije.

Izbor se ne treba zasnivati samo na iznosu troškova registracije. Važno je sagledati prirodu delatnosti, očekivani prihod, rizik poslovanja, planirano zapošljavanje, ulazak partnera ili investitora i poreski tretman. Zvanične naknade APR-a mogu se menjati, zbog čega ih treba proveriti neposredno pre podnošenja prijave.

Niste sigurni da li je dokumentacija potpuna?

Pošaljite nam osnovne podatke o osnivačima, direktoru i planiranoj delatnosti kako bismo proverili šta je potrebno za konkretnu registraciju.

Pošaljite upit

Tačan obim dokumentacije zavisi od broja i statusa osnivača, načina upravljanja i planirane delatnosti. Zvanično APR uputstvo za osnivanje privrednih društava treba proveriti neposredno pre podnošenja prijave.

  • osnivački akt — odluku o osnivanju kod jednočlanog ili ugovor o osnivanju kod višečlanog DOO-a;
  • podatke i identifikaciona dokumenta osnivača i direktora;
  • punomoćje, kada prijavu podnosi advokat ili drugo ovlašćeno lice;
  • dokaz o uplati propisane APR naknade;
  • dokumentaciju stranog fizičkog ili pravnog lica, sa prevodom i legalizacijom kada su potrebni;
  • dozvolu, saglasnost ili drugi akt nadležnog organa ako se radi o regulisanoj delatnosti.

Za osnivanje DOO-a potrebno je pripremiti elektronsku registracionu prijavu, osnivački akt, podatke i identifikaciona dokumenta osnivača i direktora, dokaz o uplati APR naknade i dodatnu dokumentaciju kada je zahtevaju struktura osnivača ili vrsta delatnosti.

Osnivanje firme u Srbiji korak po korak

Izbor pravne forme

Prvi korak je odluka da li će poslovanje biti organizovano kao preduzetnik, DOO, ogranak, predstavništvo ili drugi oblik. Za jednostavne uslužne delatnosti ponekad je dovoljan preduzetnik, dok je DOO najčešće pogodniji izbor kada se planira ozbiljniji obim poslovanja, saradnja sa većim klijentima, zapošljavanje, ulazak više osnivača ili poslovanje sa inostranstvom.

Izbor poslovnog imena

Poslovno ime treba pažljivo odabrati, jer ono mora biti u skladu sa zakonom, dovoljno prepoznatljivo, ali i jasno kako bi se razlikovalo od već registrovanih. Pre podnošenja prijave korisno je proveriti da li već postoji subjekt sa istim ili sličnim nazivom.

Kod izbora imena treba razmišljati i o budućem brendu, internet domenu, zaštiti žiga i tome kako će naziv izgledati u komunikaciji sa klijentima i poslovnim partnerima.

Određivanje sedišta

Firma mora imati registrovano sedište. To može biti poslovni prostor, zakupni prostor, adresa pružaoca usluge virtuelnog sedišta ili druga odgovarajuća adresa, u zavisnosti od konkretnog modela poslovanja. Sedište nije samo formalnost: ono utiče na službenu komunikaciju, prijem pošte, odnos sa bankom, poreskim organima i drugim institucijama.

Određivanje delatnosti

Privredno društvo registruje pretežnu delatnost. Društvo može obavljati i druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene, bez obzira na to da li su posebno navedene u osnivačkom aktu, ali za pojedine delatnosti poseban zakon može zahtevati prethodno odobrenje, saglasnost ili drugi akt nadležnog organa. Pri izboru šifre korisno je konsultovati zvaničnu klasifikaciju delatnosti.

Zbog toga je važno proveriti da li planirana delatnost spada u regulisane delatnosti, naročito u oblastima finansijskih usluga, zdravstva, obrazovanja, transporta, energetike, igara na sreću, prometa posebne opreme ili drugih regulisanih sektora.

Određivanje osnivača, udela i direktora

Ako firmu osniva jedno lice, struktura je jednostavnija. Ako firmu osniva više lica, veoma je važno unapred urediti procenat udela, način donošenja odluka, prava i obaveze članova, finansiranje društva i izlazak člana iz društva.

Kod više osnivača, najveći rizici često ne nastaju na dan registracije, već kasnije — kada se pojave neslaganja oko ulaganja, dobiti, upravljanja, prodaje udela ili daljeg razvoja poslovanja.

Više o regulisanju odnosa između osnivača, statusu direktora i osnovnim aktima društva možete pročitati na stranici Ugovori i interni akti društva.

Priprema osnivačkog akta

Osnivački akt je osnovni konstitutivni akt društva. Ako društvo osniva jedno lice, osnivački akt ima formu odluke o osnivanju. Ako društvo osniva više lica, ima formu ugovora o osnivanju. Osnivački akt ne treba posmatrati kao puki šablon: kod više osnivača treba pažljivije urediti upravljanje, većinu za odlučivanje i odnose između članova.

Elektronska registracija pred APR-om

Registraciona prijava za privredna društva podnosi se APR-u elektronskim putem, neposredno ili preko punomoćnika. Ukoliko prijavu podnosi advokat, osnivač ne mora sam da poseduje kvalifikovani elektronski sertifikat, jer advokat prijavu podnosi na osnovu punomoćja.

Uz prijavu se obično podnose osnivački akt u elektronskoj formi, kopije identifikacionih dokumenata osnivača i direktora, posebni dokumenti za strane osnivače i dokaz o uplati naknade APR-u.

Rešenje APR-a, matični broj i PIB

Postupak osnivanja se sprovodi kroz jednošalterski sistem registracije. Kroz taj sistem, uz odluku o osnivanju, istovremeno se dobijaju registarski/matični broj, PIB i drugi povezani podaci kada su ispunjeni uslovi.

Nakon osnivanja, kasnije promene direktora, sedišta, delatnosti, članova ili osnivačkog akta takođe se registruju. Pročitajte više o promenama podataka u APR-u.

Otvaranje poslovnog računa

Nakon registracije, firma u praksi treba da otvori poslovni račun u banci. Banka sprovodi svoje procedure identifikacije klijenta, provere dokumentacije, stvarnih vlasnika, porekla kapitala i poslovnog modela. Kod stranih osnivača ovaj postupak može trajati duže.

Prve poreske i računovodstvene obaveze

Registracija firme nije kraj postupka. Nakon osnivanja potrebno je urediti računovodstvo, poreske obaveze, evidentiranje stvarnih vlasnika, odnos sa direktorom, radnopravna pitanja i osnovne ugovorne odnose.

Najveća greška je posmatrati osnivanje firme kao izolovan događaj. U praksi, najvažniji deo počinje odmah nakon registracije.

Koliko traje osnivanje firme u Srbiji?

APR o urednoj registracionoj prijavi odlučuje u zakonom propisanom roku, dok kompletan proces osnivanja često traje duže zbog pripreme dokumentacije, potpisa, prevoda, legalizacije, bankarske procedure i početnih poreskih i računovodstvenih obaveza.

Zato je praktično razlikovati vreme potrebno za pripremu dokumentacije, vreme odlučivanja APR-a, vreme potrebno za otvaranje poslovnog računa i vreme potrebno za poresko i računovodstveno postavljanje firme.

Kada je dokumentacija unapred pravilno pripremljena, ceo proces osnivanja firme — uključujući pripremu dokumentacije, podnošenje prijave APR-u i osnovne korake nakon registracije — u praksi najčešće traje oko 10 do 15 radnih dana.

Koliko košta osnivanje firme?

Ukupan trošak zavisi od pravne forme, strukture osnivača i potrebne dokumentacije. Pored APR naknade, mogu nastati troškovi prevoda i legalizacije, advokatske i računovodstvene usluge, poslovne adrese, banke i posebnih dozvola za regulisane delatnosti.

Važeće iznose treba proveriti neposredno pre prijave na zvaničnoj stranici APR naknada za privredna društva, jer se iznosi mogu menjati.

Najčešće greške pri osnivanju firme

Izbor pravne forme bez analize

Osnivači često biraju pravnu formu samo na osnovu troškova. Međutim, jeftinija i jednostavnija forma nije uvek najbolja. Treba uzeti u obzir odgovornost, poreze, buduće partnere, investitore, zaposlene i rizik delatnosti.

Korišćenje generičkog osnivačkog akta

Kod jednočlanog društva ovo često nije veliki problem. Međutim, kod više osnivača generički akt može biti nedovoljan, jer ne uređuje stvarne odnose između partnera.

Zanemarivanje bankarske procedure

Registracija firme ne znači automatski da će banka odmah otvoriti račun. Kod pojedinih struktura, naročito stranih osnivača, bankarska provera može biti ozbiljniji deo procesa od same registracije.

Kašnjenje sa poreskim i računovodstvenim obavezama

Nakon registracije DOO-a potrebno je odmah proveriti poreske obaveze, računovodstvo, PDV status i druge početne korake. Posebno je važno imati u vidu da DOO ima obavezu podnošenja akontacione poreske prijave, pa propusti u ovoj fazi mogu dovesti do dodatnih troškova i komplikacija.

Planirate osnivanje DOO-a ili niste sigurni koji oblik poslovanja odgovara vašem modelu?

Pošaljite nam kratak opis delatnosti, očekivane strukture i osnivača. Na osnovu toga možemo ukazati na ključne pravne korake pre registracije.

Kontaktirajte kancelariju

Kako Stoiljković LAW može da pomogne?

Stoiljkovic LAW je učestvovao u osnivanju više od 100 privrednih subjekata i pruža pravnu podršku domaćim i stranim osnivačima u svim fazama registracije i početka poslovanja.

  • analiza da li je za planirano poslovanje bolji DOO ili preduzetnik;
  • provera poslovnog modela, delatnosti i mogućih regulatornih ograničenja;
  • priprema osnivačkog akta i dokumentacije za registraciju firme pred APR-om;
  • zastupanje u postupku elektronske registracije DOO-a ili preduzetnika;
  • pravna podrška kod odnosa između više osnivača i pripreme internih akata društva;
  • koordinacija sa računovođom oko prvih poreskih i računovodstvenih obaveza;
  • podrška kod otvaranja poslovnog računa i pripreme dokumentacije za banku;
  • izrada prvih ugovora sa klijentima, dobavljačima, direktorom i zaposlenima;
  • podrška stranim osnivačima koji žele da osnuju firmu i posluju u Srbiji.

Najčešća pitanja

Da li stranac može da osnuje firmu u Srbiji?

Da. Strani državljanin ili strano pravno lice može biti osnivač firme u Srbiji. Ipak, kod stranih osnivača treba posebno proveriti dokumentaciju, prevode, legalizaciju, bankarske zahteve i eventualni odnos sa privremenim boravkom.

Koliko traje osnivanje firme?

Kada je dokumentacija uredna, registracija pred APR-om može biti završena relativno brzo, dok ceo proces sa pripremom dokumentacije i osnovnim koracima nakon registracije u praksi najčešće traje oko 10 do 15 radnih dana.

Koliko APR odlučuje o prijavi za osnivanje?

APR odlučuje u roku od pet radnih dana od prijema prijave. Rok pretpostavlja da je prijava uredna i da je dostavljena sva propisana dokumentacija.

Da li firma mora imati poslovni prostor?

Firma mora imati registrovano sedište. To ne mora uvek biti klasičan poslovni prostor, ali adresa mora biti praktično održiva za službenu komunikaciju i potrebe poslovanja.

Da li direktor mora biti zaposlen?

Ne mora uvek. Status direktora može biti uređen na različite načine, ali to pitanje treba pažljivo analizirati iz ugla radnog prava, doprinosa i poreza.

Da li je potreban računovođa odmah nakon osnivanja?

Da, u praksi je neophodno angažovati računovođu odmah po osnivanju, jer firma od početka ima poreske i računovodstvene obaveze.

Da li firma odmah mora biti u sistemu PDV-a?

Ne uvek. Ulazak u sistem PDV-a zavisi od zakonskih uslova, visine prometa, vrste delatnosti i poslovnog modela. U nekim slučajevima dobrovoljni ulazak u PDV može biti koristan, dok u drugim nije.

Da li je pečat obavezan za DOO?

Ne. Privredno društvo nije dužno da koristi pečat u poslovanju, osim ako poseban propis ili konkretna procedura izuzetno ne zahteva drugačije.

Da li je moguće osnovati firmu online?

Privredna društva se osnivaju elektronskim putem pred APR-om. Za to su potrebni tehnički i pravni preduslovi, uključujući elektronski potpis i odgovarajuću dokumentaciju.

Zaključak

Osnivanje firme u Srbiji može biti relativno brz postupak, ali pravne i poslovne odluke koje se donose na početku imaju dugoročne posledice.

Zato je važno da osnivač pre registracije razume razliku između preduzetnika i DOO-a, pravilno postavi vlasničku i upravljačku strukturu, proveri obaveze nakon registracije i na vreme uredi ugovore, poreska pitanja, banku i odnose sa saradnicima.

Dobro postavljena firma ne znači samo da je registrovana u APR-u. To znači da ima jasnu pravnu strukturu, uređene odnose i osnov za siguran početak poslovanja.

Planirate osnivanje firme u Srbiji?

Pošaljite nam kratak opis planiranog poslovanja i osnovne informacije o osnivačima. Nakon inicijalne analize, možemo predložiti najpraktičniji pravni put za registraciju i početak poslovanja.

Kontaktirajte kancelariju

Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja pravni savet. Za konkretnu procenu potrebno je analizirati sve relevantne činjenice i dokumentaciju.

Need legal support related to this topic?

Contact Us